ƁEYE ARDII-EN?

Nyalluka waalaayi! – Surajo Teete
Kala leƴƴi fuu a taway woodi ardiiɓe leƴƴi ɗin. Kamɓe ngoni hoore leñol ngol. Kamɓe numanta leñol, dawrana-ngol, haɓana-ngol, daranoo-ngol, paddoo-ngol, sappoo-ngol laabi kaanduɗi ngol tokka. A taway ɓen ko yimɓe anndanɓe ngeendam, marɓe anndal huuɓungal, wancuɓe duuniya ta defte malla ta giiɗe.
Ammaa anen Fulɓe, hannde nder ko en ndulli woni ɓenɗaa’e ardiiɓe ɓen laatiiɓe ko hoore lenyol. En ngalanaa-ɓe. Sabu ardiiɗo laatiiɗo haandii ardaangal men rullaama. Si maa woodi innditireeɗo ardaangal ngal, a taway o jeyaay ko haani ardiiɗo mara bana limtaa to dow. Kanko fuu o kaanduɗo sappeeki laawol naa kanko sappetee. Sabu mbe’a meeɗaayi haɓɓuki mbe’a.
Laamlamɓe men, hannde laamuuji ɗuuɗɓe nder maɓɓe, saalaaki nder cuura laamorde maɓɓe, woɓɓe boo tekke tan ɓe ndonndaa naa ngiifi. Non ardiiɓe siyaasi, e gollanooɓe ngomnati, e luumooɓe peesinɓe. Walaa mo nantaa haalii nde haani haalee, walaa kooloowo nde haani hoole, walaa faddoowo-en nde haani en paddee. Non waɗi ɗuuɗgal men wartiri-en famɗuɓe.
Kaanduɓe ardoo-en salike ardoo, sabu gooto maɓɓe fuu lamminii hoore muum, laamu ngo ronaay. Ɓe tefataa leñol, see ni ɓe tefee. Ɓe noddataa ngam no ɓe ndeeni ɓe noddee. Nden ɓe mballataa-ngol seeni ɓe mantoroo-ngol. Ɓe ngartii ko wi’etee ‘ɗowdi duɓɓi sey goɗɗuɗo bototoo-ndi’.
Nden, en anndi yimɓe men mbi’ii ‘to ngol sewiri ɗon ngo ta’irta’. Non waɗi haanduɓe e ɓe haandaayi laamu fuu, innirta ko’e maɓɓe ardiiɓe-en. Sarde feere ɓe ɓurii kaanduɓe nyukkini ko’e mum-en. Ammaa kadi sabu famɗere anndal, wancuru nder adunaaru e ko nanndinon, waɗata nanen ko haandaay e wurtoo haa maɓɓe. Woɓɓe maɓɓe boo, nden maa ardinii ko’e mum-en ngam heɓa jammboo-en. Nden maa nga pura, sakko baade piyiinga.
En ɗaldaama e ɓe kaandaay laamoo-en kamɓe laamii-en hannde. Kamɓe numanta-en, kamɓe haaldanta-en, kamɓe joganii-en sawru. Annduɓe-men, e ndiskuɓe-men, e marɓe kala baawɗe fuu wartii tokkuɓe naa tokketeeɓe. Sabu ɓe calike ɓe ngaɗa ko haanunoo-ɓe.
Haani mawɓe men on ummoo, on numa ko haani ngaɗ-on dow leñol meeɗen ngo’ol. Si naa non, en fuu en mbeetoray. Taa en ɗala seɗɗa-en nder meeɗen ɓaggina-en mooƴungal en fuu innde men lallida. Sabu waawɓe haala mbi’ii ɗuwaaki nde heltataa, ndikka towruki ngila arannde.
En ndaara deente ngonndaaɓe men, en taway naa famɗa-anndal-en ardii-ɗe. Nden townuki lenyol maɓɓe ɓe ardi naa njeytuki maral leñol ngol.

Ngilla Abdullahi Bashir wakiliijo koode nder lesdi Cameroon ha Ngaoundere lamorde diiwal Adamawa.

Ngaoundere lamorde diiwal Adamawa ha lesdi Cameroon, hiisama ha hitand 2015 nog marran ummatoore ko yahanta ujune temerre tati (300,000), ngo lati wuuro jedidabo ha nder gure Cameroon, ngowoodi Jangirde jamiya (uiversity), jippordu pirrowal (airport), laawol jirgi leddi (railway) et hotelji yotuudi haaje e nakkuje henaaki e siwtaare bana Mardok wood e plateau district.

Ngaoundere lamorde diiwal Adamawa ha lesdi Cameroon, hiisama ha hitand 2015 nog marran ummatoore ko yahanta ujune temerre tati (300,000), ngo lati wuuro jedidabo ha nder gure Cameroon, ngowoodi Jangirde jamiya (uiversity), jippordu pirrowal (airport), laawol jirgi leddi (railway) et hotelji yotuudi haaje e nakkuje henaaki e siwtaare bana Mardok wood e plateau district.

Ardo Njobdi on tiggi Lamorde lesdi Ngaoundere hakkunde hitande 1836 e 1839 asli inde maago latino Ndelbé dum wuuro Mboum en no, fulbe jabi wuro man yaake jihadi shehu usman bin Fodio e Ardo Djobdi arti laami ngo e baawo be wartiri inde maago Ngaoundere “Hoosere be tarde jabuuru” be wolde Mboum

Leydi ngaoundere ceetindi moƴƴinoori ndemri e durngol fuh. nder maari on tawete burdo margo nai nder aduna Alh Abbo mardo tokke na’i ko hetata ujune cappo, wala ba maaji andiraaɗi be tokki GUDAALI AMOA Koowoowe, cufi e ɓokkaare fantunde e piye dabbaaji fuh tawataake e ƴoole maare, bo woodi hendu feewndu welndu, babe gilleteeɗe, jurtode, beeli e Kooseeje towɗe tawe nder lesdi maari Bana.

hosere Ngaoundere (Mont Ngaoundere) hoosere nde towki maare heti miita ujunere be temere tata 1.300m towuki e be maare be inditi wuuro man.
Hoosere Ngan Ha Hoosere tilimde ha lenyo Mboum en
Hosere Djoumbal hoosere timtunde wuuro banyo laati werde nasara en germany

To a yilli nokkuure nde welgo yaake, ñaamdu, waawkinki a yelan lartaago bawo

This slideshow requires JavaScript.

Be mabbiti Jawleru nyamdu ndu Hittorde mabbe N30 ha nder Kano

Balde Saalide Alh Sabo Nanono ministaajo ndemal wii neddo heban hittorde nyamdu N30 O nyama o hara ha nder wuro kano, bolidde maako saggiti wia wiita hakunde ummaatore ha goddo fere mabbiti jawleru nyamdu ndu hitorde mabbe N30 ha nder kano.
ummatoore nder wuuro Kano tabbitin Jawleru man usti welo e tornde pukaraabe nder wuuro man.
 mo’iinowo Rajoji  mabbitin jawleru wondu ndu hitorde mabbe N30 ha fattune Sani Mai Nagge.
mo’iinowo Rajoji man andiraado be Haruna Injiniya  mabbiti Jawleru man tabbitin Freedom Radio keddiraabe maako jippini payande mabbe sabo butugo nyamdu makko, salaaje fere do yerba bibbe jowi be N150 be sooda hittorde N30, N30 komoy.
O wii nder nyalomaare odon defa maarori buhure e neppe reta buhure, wobbe do yaha sooda gam sendina marbe haaje.
baawo man sedda Hajiya Sadiya Saidu meeti mabbiti Jawleru hesru ndu hittorde mabbe N30, Hajiya Sadiya wii pukaraabe fu no wara soda nyamdu ha nakkure makko.

Gomna Kaduna Malam Nasir El-Rufai Nastini Biiko Jangirde Primary Gomnati.

Hakkilo ummatoore hootini  dow Gomnajo Kaduna Malam Nasir El Rufai Dow Biiko o nastini Makaranta primary nga gomnati (Public School). Gomna Malam Nasir nastini biiko Abubakar Al-Siddique El-Rufai ha Jnagirde Primary Capital School  Malali nder Wuuro Kaduna.

Malam Nasir hokki andinoore man nyalande Altina ha dental maako nga Tuwitta baawo  maajum komisinaji jangirde Kaduna tabbitini ka o wii “Dum alkawal ka Gomna hoshino ha hitande 2017 on O tabbitini.

Rowaani Gomna  majjini  million naira temmerre e cappande jowenay e jowi  (195) gam moiinki jangirde man nga laata Jangirde gomnati burdunga ha lesdi ndi fu.

Kubaru man hosshi  hakkilo  bibbe lesdi ha dow laabi matotiral jamanu wobbe e manamo e wobbe bo no felamo.

WASUYEEJI MANSUUR BABA NGAY DOW SAGATAABE

Ɓataake peewɗo e sagataaɓe wuro; kala wuro.
Sagataaɓe wuro, njetten Geno gooto goodnuɗo daara wuro.
Njetten annabi gardiiɗo kala almaami wuro.
Sagataaɓe, ndaroɗee darnde saggitde geɗe wuro.
Ndentinee renta kala dente wuro.
Woto tikkee, tekkee, tekkanee, roondaade wuro.
Teddinee kala mawɗo; kormoɗee seerenɓe wuro.
Kersee, korsee, hakkillaaji, peeje, nayeeɓe wuro.
Tamondiree, tiiɗee, saɗta sorde ndiyam wuro. Ñemmbee mawɓe haŋki moƴƴinɓe geɗe wuro; fodde fonnduɓe nuunɗan-ɓe kala neɗɗo wuro.
Ngoɗɗoɗee jinngol faltaade kala fooyre wuro.
Ustude yaɓɓude ufnaade kala hinnde wuro. Potndee fota potal hakkunde ɓesngu wuro. Peñinee, feeña, nuunɗal seedtoo yimɓe wuro. Gooto ngonee ndentee yooltude hujjaaji wuro. Jokkere enɗam yarlitaade kala ɓamtaare wuro.
Tiiɗee tiiɗnoɗee ndeenee kala kuule wuro. Pelmoɗee, pertoɗee, perɓitoɗee, kala pirtoowo wuro.
Ngonee suusɓe fellitɓe reenooɓe ngalu wuro. Riiwooɓe riddooɓe kala ñaayoowo keeri wuro. Ɓittee, ɓilee, ɓiɗee, ɓiroowo Kocce wuro. Kiwee cuuɗiiɗi, cabbinɗi, ŋoñotooɗi gese wuro. Lottee, lottuli, lotta, luttooɓe jey wuro. Tukkoo, murɓoo, marɓoo, parɓoo, leydi wuro. Kaɓee, kaɗee, kiiɗoɗee, kulɓinee, ceerndoowo wuro.
Sela sela-weñcete, duuñtoo, joñoo, jonnde wuro.
Ndiiwee caroowo, sankita, caaktoowo sirluuji wuro.
Willee, wila, wirnoo, fewjooɓe wuro;
Baaba walla neene kala nuskoowo wuro.
Koɗo walla koɗdiiɗo jiidaaɗo jiiɓoowo wuro. Ndeentoɗee loggitde loŋ-loŋe loŋondirde enɗe wuro.
Loŋondiree, loggoo, loggee, loŋondira ɓesngu wuro.
Caloɗee pecce peccooje pecitooje peecooje wuro. Pittooje pittaali piɗɗooje kawral ɓerɗe wuro. Kaɓoɗee leñam-leñamaagu hakkunde kinɗe wuro.
Caloɗee kinɗon, ndenton, pellon, ceerndowon wuro. Dawruɗi, dawruɗi dawɗi seerndude ɓiɓɓe wuro. Heedi heeda heedannde ɓaggude tooñoowo wuro. Sagataaɓe ndiiwee simme bonɗo bonnoowo wuro.
Diilooɓe diidnuɓe waylooɓe koye sukaaɓe wuro.
Jiiɓ-ɓe jiɓuru jibinndu jiiɓa luuɓoowo wuro. Kulaani, kersaani, cuuɗaaki, ngonndaaka, ɓamtaare wuro.
Kaɗee wuri karte hakkunde luumo wuro. Wuyɓe fuuntooɓe cuuɗaaki gite yimɓe wuro;
Ina ndaara alkaateeɓe daraniiɓe ndeenka wuro. Gite futtinɓe ngonndaaka ngoƴaaji yimɓe wuro. Ngonee gooŋɗuɓe gooŋɗinooɓe goonga tooñaaɗo wuro.
Ndiiwee, ndiwnee, fenaande diwa woɗɗitoo wuro.
Ciynee, caɗtinee, fawre fawatoonde tiwaande wuro.
Njoɓnee, njoɓa, njoɓnee, konngol kulaandi wuro. Sagataaɓe, ndaroɗee laaɓa laaɓal ceŋɗe wuro. Ngoɗɗinee, woɗɗa, goɗɗal woɗɗa jine ngiɗɗitoo wuro.
Ngasee calɗi; ndarnee, kunndee, caaleeje wuro. Ɓuuɓa ɓuuɓri ɓuuɓna ɓerɗe mawɓe wuro. Kaɓoɗee kala feƴƴooɓe bonnooɓe ladde wuro; Soppooɓe, sirooɓe, duppooɓe, nehaande wuro.
Tiiɗee, tiiɗnoɗee, tiiɗnonoɗee, kala leeɗe wuro.
Tiiɗoya, yooɗoya, aroyooɓe janngo yonta wuro.
Kirjinee kala aamɓe, ŋoŋooɓe, ɗaaniiɓe, wuro; Joñiiɓe, ɗoŋiiɓe, ruŋtiiɓe, kala golle wuro.
Coftee, ciftoree, tikkuɓe, gedduɓe, batuuji wuro. Ngarta ndartoo ndaranoo darnde kisal wuro.
Kaɗee fijirde ñande maayde yanani wuro; fotde balɗe ngam sunu maayraaɓe wuro.
Kolli, buubaaji, ndartinee saanga jeŋre wuro. Reentaade lor ñawuɓe, ɗoyngol mawɓe wuro. Woto ngonee aynaaɓe janfotooɓe sardi wuro. Joftooɓe ñirɓinoo kappa conngi ladde wuro. Ngonee aynaaɓe hisnooɓe njoftina jawdi wuro.
Naamnditteeɓe janngo desnde walla luɓal wuro. Kala doole donkitɗe roondaade doŋle wuro, ndokkitee doole kese kesɗitina kaɓɓi wuro. Heppere walla heñaare jiirde golle wuro jiiɓat weña gollooɓe jilɓina golle wuro.
Kala dariiɗo, dadiiɗo, himmirani ɓamtaare wuro; mantee, mawninee, yeeɓee, nder peñcu wuro. Nganndee kala maayɗo birniiɗo galleeji wuro, wonta daartol yimɓe hakkunde kiirɗeeli wuro. Geno sellin doole daraniiɓe dadaniiɓe wuro. Mbaylaa jikkuuji jikkooɓe jikkanɗe jiggoore wuro. Geno, wallu, reen, semmbin, sagataaɓe wuro.
Timmin, yettin, moƴƴin, faandaare ɓiɓɓe wuro. Njaafoɗon Mansuur Baaba Ngaydo Giɗo wuro.
Kala pergitte, perɓitte, pertinɗe, ɓerɗe wuro.

 

Winnditi ko Mohamed JALLO ( U.S.A) dow umroore A.BELLO-JALLO mo CAMEROUN🇨🇲

Moyijo Woni Abbo Ousmanou

Abbo ousmanou laati ɓi pullo taanu fulɓe dañƴaaɗo hitaande 1936 nder yeɓre Wina ha Diiwal Adamawa Cameroon.

Abbo jaŋgi deftere Qur’aana yowti ɗefte goɗɗe ɗe diina.O sooyi baabiraawo maako gilla O duuɓi sappo e ɗiɗi 12 gilla nden o warti tokkowo mota.  O ekkiti laañyugo moota, hitaande 1956, O heɓɓi ɗerewol seɗuye baawal laañyugo sai o fuɗɗi laañyugo ha mootaaji Alhadji Mohamadou Pantani Garoua. Sese o nangi fillu, bawo man o jaɓi ñyamaande ha banki o soodi mootaji o jokki fillu maako.

Bawo duuɓi seɗɗa o yajjini fillu maako heedi durngol, Sana’a, ndemri, laañyol e filluji goɗɗi.  Company Alhadji Abbo Maïscam laati Company remowa butaali ɓurdunga ha lesdi Camaroon

Alh Abbo woodi hotel ha nder wuro Garoua indaanga St Hubert. Oɗo maari juuɗe nder Saanaji Laañyol ha leddi woyla Camaroon fu.

Alh Abbo woodi tokke na’i 10.000 ha lesdi Camaroon wala ba maaji andiraaɗi be tokki GUDAALI AMOA. O laati gooto nder hoore en Company kantu nga NOSUCA.

Alh Abbo woodi saare mapindiire ha nder wuro N’Gaoundéré Saare maako laati ɓurdunde ha Cameroon ko yahanta duuɓi 60, nden O woodi Saare yottunde haaja mapindiire nde gakkata hectare 3.5 ha nder wuro Yaounde laamorde lesdi Cameroon.

Alh Abbo latti baabiraawo ɓiɓɓe 36 teeriɗɗiraawo rewɓe 4.

Alh Abbo latti goto nder marɓɓe njawdi e burduɗo marral njawdi ha lesdi Cameroon hande.

Design a site like this with WordPress.com
Get started