Be mabbiti Jawleru nyamdu ndu Hittorde mabbe N30 ha nder Kano

Balde Saalide Alh Sabo Nanono ministaajo ndemal wii neddo heban hittorde nyamdu N30 O nyama o hara ha nder wuro kano, bolidde maako saggiti wia wiita hakunde ummaatore ha goddo fere mabbiti jawleru nyamdu ndu hitorde mabbe N30 ha nder kano.
ummatoore nder wuuro Kano tabbitin Jawleru man usti welo e tornde pukaraabe nder wuuro man.
 mo’iinowo Rajoji  mabbitin jawleru wondu ndu hitorde mabbe N30 ha fattune Sani Mai Nagge.
mo’iinowo Rajoji man andiraado be Haruna Injiniya  mabbiti Jawleru man tabbitin Freedom Radio keddiraabe maako jippini payande mabbe sabo butugo nyamdu makko, salaaje fere do yerba bibbe jowi be N150 be sooda hittorde N30, N30 komoy.
O wii nder nyalomaare odon defa maarori buhure e neppe reta buhure, wobbe do yaha sooda gam sendina marbe haaje.
baawo man sedda Hajiya Sadiya Saidu meeti mabbiti Jawleru hesru ndu hittorde mabbe N30, Hajiya Sadiya wii pukaraabe fu no wara soda nyamdu ha nakkure makko.

Sukaajo duubi sappo e jowedidi (17) habbini iwaido mo duubi sappo e joweego (16) ha Nnewi nder Anambara istate

Banno withinnigeria.com filli Sukaajo andiraado Somto danyaado nder asngol Nwachukwu ha wamgo Okofia laati gaaji saro en maako salti jangirde boko lewru saalindu o wii o yidi bangugo.
Bandiraabe habdi no fadda ngal soldori sai be yerdi be habbini be teegal dow al-a’ada mabbe.
Somto woodi hammiraawo nyawdowo ha sibiti nder Ambara istate baawo teegal be mabbitinbe Kanti be do sippa kuje ngam be joga ko’e mabbe.
lebbi saliidi woodi sukaajo pullo fere ha sokoto mo duubi cappo e jowetati habini jonta bo yamuri en laatibe burna mabbe fu do fela bangrulawgo amma hande hambe  te’eri bibbe mabbe be yottai duubi cappo e jowetati dume miijoji mun dow kubaru do?

Duube didi (2) baawo jaftugo laamu ha jude Robert Mugabe yimbe Zimbabwe do wasmita

Duube didi saaliidi,  Linos Mutepera laatino nder ujunedde yimbe Zimbabwe diwobe ficcita dow jipaago ardiido mabbe boymaajo Robert Mogabe.
Hande odo numta ko saalino nder suno e mettam beram.
“men donno hawti koe men mawbe, bikkon, worbe, rewbe, marbe, talaka, ranebe e balebe bamti tuutawal lesdimen, mindo hawti yima e wama wada douaaji nangotiri jude e wubootirir” o wii
“min don numa talakaku, jonde mere e mbidu en habdata wari ragare, ase min anda on joni e min wasmito” inginiyaajo mo duubi 33 wala ko huwe do woyta.
dakki maako joodi subamaako yenowo limse ha lumo Harare do limta alkawal ardiido mabbe mo jonta hosininobe hiddeko o magga laamu.
“be hutiniri be amin” O wii ” mi yewri amma be wii ko wadima mbarai ma fu jangini ma on”.
Ardiido mabbe nanejo Mugabe jabi laamu lesdi man hitande 1980 hanko waddi ragare laamu renebe ha lesdi man.
faago nuwember hitaande 2018 soje jafti laamu maako Mnangagwa deputeejo maako mo o meedino asaweeji saliide roni laamu mam nden mawdo soje en mo ardi be jafti laamu man General Constantino Chiwenga warti goto nder deputi en maako.
Mnangagwa hoshini yimbe Zimbabuwe o hebinan bibbe leddi ko huwe, o mo’inan yaake lesdi man heba filobe lesdi yaasi wara wada jaari ha lesdi man o hosinibe alkawal hiddeko 2030 o bamtan economy Zimbabuwe fota be lesde ardude dow man amma baawo maggugo maako hunde man baawo baawo lurirta hande yibre cappande jowenai nder temmerre 90% yime lesdi man fu wala ko huwe, yiite lamtarki ha gure mawde duudi man on be hebange je hour jowego 6 nder nyalomaare.
“ko a andi fu do lora baawo baawo marbe ko huwe do sooya kude mum, nde weeti fu e yimbe do besda talkudugo, wala ko woyli ha siyaasa lesdi man koyna soja en do waagi hedi a wangi fu ankam motawal naane mantan wala ko wayli sona lanyowo ko a andi fu bawo bawo ba nane man.” Professor Tony Hawkins ha University of Zimbabwe’s School of Economics wii.
“Hani en joda en dawra ko handani lesdi amin be hore amin.” Molokele wii
hunde man fuddi nder lewru junairu saay Mnangagwa sowi cede yebbam fetur nde 2 ko saggiti turtol ha yimbe 17 maynaama.
Alexander Rusero wii “Jabki laamu ha jude Mugabe do latai hairu ha yimbe Zimbabwe, bewadi dum on gam Ko’e mabbe.”
“toni a laari soja en do mabba Barrack nasta siyasa to wala hunde hairu dum rimanta yimbe lesdi”. O beddi

Derkejo habbini rewbe tati (3) nder wakkatiire woore

Balde sallide woodi surgol bangal derkejo  do wanca nder laabi kubaruji dow o bangan rewbe tati nder wakkatiire woore, dum saggiti wia wiita hakkunde yimbe wobbe do waawi mo wobbe no fila mo wobbe bo yerdai be man be do laara bana fululu mere.
3wife
nogas e tati lewru nowember do Osman Hafiz hillni dudbe be tabbitinki alkawal maako,
Osman Hafiz dum asngol walewale en on ha fuuna lesdi Ghana, yande asawe o habbini teegal maako be bibbe rewbe tati wakkatiire woore.
Allah hokkumo jonde jam be iyaalu maako e asngol barkantewol.

Muhammd Abubakar Fiddowo Piirowal Warti Lanyowogal Baawo Hangaare nde Duubi Nogas e Nay (24).

Muhammad Abubakar tabbitin ummatoore kala ko marda haaje fu a wadan to a ardinan tidaare e hangaare be bawde Jawmirawo. Baawo tiidaare nde duubi nogas e nay (24) haje maako huubi owarti lanyowo piirowal.
Hiddeko O warta fiddowo piirowal, Muhammad tefino dungaire jangugo ha Kaduna Politechnic amma o sakitino o hebay. Muhammad fuddi kuugal ha Kabo Air be njobdi famardi ndi naira temerre didi #200 ha nyalomare fulbe wii sedda buran sai sedda ha dow jonde mere o ndiikki tini kugal famda njubdiwal man. Baawo duubi sedda Muhammad hebi kuuagl ha nokkure piiroje Maiduguri o jogi mukamije fere fere ha ton be sedimo be tidaare e hangaare nder duubiji man o ekkitit kude dudde nder fannu man.
Bawo man Muhammad tefi kuugal ha Kabo Air e Allah hokkimo saa o hebi, o huwi ton ko yahanta duubi jowetati (8) be njumdi ndi naira ujune sappo e jowedidi (#17,000) baawo ton o warti Contractor ha Aero hakkilanowo piirowal, ha ton ballojo manager Director faami andal e dabareji di O marri ha kugal man sai besdini mo njobdi maako yahago naira temerre e ujune cappande jowedidi (#170,000). nyande be besdini mo njobdi O lornin be o numi be woyti on be yerbini mo nde be tabbitin mo dum hanko jeyi de dow O ferwa O majiina de Muhammad nangi moftugo nde.
Muhammad tawi Ballojo man O yecci dow O yidi warugo lanyowo, ballojo hokkimo baawal baawo yerbi mo ha lesdi Canada O ekkiti O hebi dungaire lanyugo piirowal saare baawo o warti Nigeria o tawi o yidi dungaire lanyugo piirowal luumo amma O wala bawde O tori wallinde e Ballojo wallimo ngam hangaare, tidal e gongaaku maako Muhammad lorti Cannada o yahi hebi dungaire nde lanyugo piirowal lumo bawo kugal duubi jowetati ha Areo Contractor Muhammad hebi kuugal Lanyugo ha Azman Air.

Yimbe ko yahanta nogas (20) sooyi yonki mabbe ha Yola baawo Taadibe ardani lanyowa mota fere.

Fe’aaru wadi nyande salaasa ha yola sabbitit asar yonki yimbe e jawle baawo motawal fere teti dirbi Keke Napep duddi ha dow gada wurtugo wura yaha hedi Jamia Modibbo Adama.

Tawaabe ha wakkati fe’aaru man miyi taadibe on sabbitin fe’aaru man bawo be ardini lanyowo motawal fere nga don rondi demitirle sali hokkugo be cede.

Malam Umar Shehu wii odon der yimbe be sottini Buski ha nakkure man faago nyawdirdu Sipcialist. ha yiugo maako Taadibe donno ardini lanyowo mota man gam odo rondi marori bedon numa marori kodaari o rondi kam on fofodu sooyuki yonki dube e ma jawle.

Amma, wala maarori kodaari ha nder mota man, dum ndemeterle ndi lesdi ndi on bedo takkamin ngam mi sali hokkugo be cekkon ha kwagol on. Lanyowo man wii.

Design a site like this with WordPress.com
Get started